Odluke crnogorskih sudova i tužilaštava, i nakon brojnih javnih upozorenja kada su u pitanju sporazumi o priznanju krivice, i dalje su, nerijetko, skandalozne. Postala je ustaljena praksa da sudovi stavljaju pečate na sporazume o priznanju krivice i tako za teža djela izriču blaže kazne. Nedavno je ovjeren sporazum o priznanju krivice kojim je Cetinjanin zbog nelegalnog izdavanja konja građanima, usled čega je došlo do povređivanja, osuđen na kaznu zatvora, dok je maltene istovremeno u Višem sudu u Podgorici potvrđen sporazum kojim je osuđeni za pranje para od kokaina dobio uslovnu kaznu.
Osnovni sud u Cetinju usvojio je sporazum o priznanju krivice koji je Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu sklopilo sa
B.B. Cetinjanin je u tom predmetu priznao da je 13. avgusta 2017. godine na Ivanom koritima davanjem u zakup konja za jahanje bez zaštitne opreme izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi. Naime, on je oglašen krivim jer je protivno zakonskim propisima i bez pribavljene dozvole Nacionalnog parka „Lovćen“ za obavljanje te vrste djelatnosti dao u zakup konja za jahanje sugrađanki
M.N. Ona je sa maloljetnim sinom jahala konja koji se iznenada uznemirio, kada je zbacio sa sebe M.N. i njenog sina. Cetinjanka je usled pada dobila osobito tešku tjelesnu povredu.
B.B. je sa tužilaštvom dogovorio da mu se zbog toga što je izvršio krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti izrekne kazna od tri mjeseca zatvora koju će odslužiti u prostorijama za stanovanje.
– Okrivljeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora u prostorijama u kojima stanuje ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova, ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija – navedeno je u sporazumu.
Viši sud u Podgorici je maltene istovremeno prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je sa Specijalnim državnim tužilaštvom sklopio
F.S. Okrivljeni je priznao da je „oprao“ 20.000 eura stečenih od šverca kokaina, za šta je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. On je sa Specijalnim državnim tužilaštvom potpisao sporazum o priznanju krivice kojim je osuđen na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora, koju neće služiti ukoliko u periodu od dvije godine ne počini novo krivično djelo.
Osim zatvorske, ovom osuđenom izrečena je i novčana kazna. Shodno sporazumu, on će u državni budžet zbog nedozvoljenih radnji uplatiti 5.000 eura. Ukoliko u roku od mjesec dana od pravosnažnosti presude ne uplati navedeni novac, novčana kazna biće zamijenjena zatvorskom, tako da će 25 eura od izrečene sankcije biti zamijenjeno jednim danom robije. U sporazumu je navedeno i da kazna zatvora u tom slučaju ne može biti duža od šest mjeseci.
Takođe, po nalogu SDT-a donesena je odluka da mu bude oduzeto 20.000 eura koje je stekao prodajom kokaina i da F.S. taj novac uplati na Glavni državni račun Trezora Crne Gore.
Na kaznu kućnog zatvora u junu ove godine osuđen je i bivši direktor Atlas banke
Đorđe Đurđić.
On se sa Specijalnim državnim tužilaštvom dogovorio da pola godine robija u kući zbog učestvovanja u jednoj od afera koja je pokrenuta protiv
Duška Kneževića.
Prema tom sporazumu, Đurđić je osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, uz obavezu da plati novčane kazne od dvije hiljade eura i da Kliničkom centru Crne Gore uplati 200 eura. Za krivično djelo koje je Đurđiću stavljeno na teret, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zaprijećena je kazna od dvije do deset godina zatvora.
M.V.P.
Blage kazne hrabre kriminalceU javnosti se nerijetko spekuliše da tužilaštva i sudovi zloupotrebljavaju institut sporazumnog priznanja krivice. Nevladin sektor, ali i predstavnici političkih partija više puta su opominjali da kriminal u Crnoj Gori cvjeta upravo zbog blagih kazni. Tačnije, tvrdili su da se kriminalci upuštaju u izvršenje krivičnih djela znajući da neće dobiti veliku kaznu, niti pretrpjeti štetu ukoliko budu otkriveni u nezakonitim poslovima.
I glavni specijalni tužilac
Milivoje Katnić najavio je na konferenciji za medije, održanoj 10. maja, da više neće biti zaključivanja sporazuma o priznanju krivice sa optuženima za utaju poreza i doprinosa. Katnić je tada utvrdio da sporazumi mogu imati negativni efekat, a to je da optužena fizička i pravna lica zaključe da čine krivična djela i ako budu otkriveni da vrate imovinsku korist i prođu sa što blažom kaznom zatvora. Zbog toga je najavio da će, umjesto sporazuma, tražiti strože kazne.
)){kind=small}
